Najave

tra.
28
Pet
18:00 Biskupijsko hodočašće u Rim 2017.
Biskupijsko hodočašće u Rim 2017.
tra. 28 @ 18:00 – svi. 3 @ 6:00
Biskupijsko hodočašće u Rim 2017.
  U Požeškoj biskupiji je, povodom 20. obljetnice njezine uspostave, organizirano biskupijsko hodočašće u Rim, od 28. travnja do 3. svibnja 2016. godine. Program se hodočašća može dobiti u župnom uredu. Molimo sve zainteresirane župljane,[...]

Povijest župe

 

Župa Sveti Luka Evanđelista

Najstariji pisani dokument o župi u Novskoj, kao i prvo spominjanje imena mjesta Novske, datira iz 1334., a nalazi se u Popisu župa Zagrebačke biskupije koji je sastavio gorički arhiđakon Ivan. U njemu se spominje župa «Item sancti Demetri de Belina». Ta crkva sv. Demetrija u Belini (današnjoj Novskoj) bila je na istome mjestu gdje je i danas župna crkva sv. Luke Evanđeliste, koja je podignuta 1744. na njenim ruševinama i sagrađena kao drvena kapela. Crkva sv. Demetrija i njezin župnik Andrija spominje se i 1489., kada je Bartolomej, čazmanski kanonik, vodio istragu protiv bivšeg bana Ladislava VI. I Jurja II. Svetačkog zbog nasilja učinjenih prema podanicima Katarine Svetački, udovice Ivana VIII. Svetačkog, vlasnice novljanskog grada. Posljednji puta novljanska župa sv. Demetrija spominje se 1501. u Popisu župa Zagrebačke biskupije, kad je njezin župnik imao i kapelana.

Po dolasku Turaka 1540. u ove krajeve, Novska je do 1706. pripadala pod župu Kraljeva Velika, poslije te godine priključena je jazavičkoj župi, a poslije župi Rajić u čijem sastavu ostaje do 1789. godine – kada je osnovana samostalna novljanska župa. Godine 1755. izgrađena je sadašnja župna crkva sv. Luke Evanđelisten kao filijalna kapela rajićke župe. Sve do 1869. oko kapele bilo je groblje za Novsku, Brestaču i Stari Grabovac, a onda je premješteno na sadašnju lokaciju.

Stara kapela za novoosnovanu župu postala je pretijesna, pa je 1802. proširena i dobila novi zidani toranj umjesto prijašnjeg drvenog. Konačni oblik dan joj je 1862., kada su joj dozidane dvije pokrajnje kapelice, koji joj dadoše novi izgled – tlocrt u obliku križa. Nakon tih dogradnji započeto je njeno unutarnje uređenje. Najviše se uređivalo 1886., kada je slikar Marko Antonini oslikao crkvu iznutra i kada je nabavljen novi drveni oltar. Priraštajem i doseljavanjem novih obitelji iz Podravine, župa se povećavala – i crkva je postala pretijesna. Župnik Luka Žiljar pokušao je sprovesti akciju za gradnju nove župne crkve – ali mu plan nije uspio, radi otvorenog otpora jedne male (ali utjecajne) skupine župljana, pa se dao 1914. na temeljitu obnovu župne crkve.

Retable glavnog oltara sv. Luke Evanđeliste u župnoj crkvi nije bio dugog vijeka – uništila ga je vlaga, zub i crv vremena. Kada se 1955. godine slavila 200. godišnjica izgradnje župne crkve – tadašnji župnik Virgil Markuš dao je ukloniti stari oltar, koji po sudu stručnjaka nije imao nikakve povijesne i umjetničke vrijednosti, i na njegovo je mjesto postavio moderni mramorni oltar po nacrtu Lovre Bilinića, zagrebačkog arhitekta i klesara. Tada je nabavljena i nova oltarna slika sv. Luke Evanđeliste, rad akademskog slikara Zlatka Šulentića. Za vrijeme posljednje godine svog svećeničkog rada, župnik Ivan Šimunović dao je obnoviti unutrašnjost crkve i pokrajnjih oltara te crkvenog namještaja – u tomu mu je puno pomogla zauzetost akademske slikarice Alojzije Ulman koja je obnovila Antoninijeve zidne freske (Rođenje Isusovo, Posljednja večera i Navještenje Blažene Djevice Marije). Naslijedivši pokojnog župnika Šimunovića 1980. godine, bivši župnik Josip Lončar nastavio je rad na obnovi crkvenih objekata, župne crkve i sakristije, sagradio je novu kapelu sv. Katarine u Brestači i sv. Križa u Starom Grabovcu te započeo gradnju kapele sv. Mihaela Arkanđela u Bročicama.